Istraživanje potvrdilo da je ponedjeljak posljedica, a ne uzrok

Nakon četrnaest godina strpljivog promatranja kalendara, međunarodni tim znanstvenika okupljen oko Instituta za primijenjenu tjednost u Sesvetama objavio je zaključak koji će, kako sami priznaju, „vjerojatno zauvijek promijeniti način na koji se ljudi budimo prevareni”. Ponedjeljak, tvrde, nije početak nečega. Ponedjeljak je posljedica.

Istraživanje je, kako piše autor ovoga teksta, provedeno na uzorku od 4.812 ispitanika kojima je svima bilo teško. Znanstvenici su ih pratili tjednima, bilježeći svaki uzdah, svako gašenje alarma i svaki trenutak u kojem su ispitanici zurili u strop pitajući se gdje je otišao vikend. Rezultati su bili jednoznačni: ponedjeljak se u 97 posto slučajeva pojavljivao tek nakon nedjelje, nikada prije.

„Godinama smo ponedjeljak tretirali kao uzrok patnje”, objašnjava voditeljica istraživanja dr. sc. Bosiljka Predvečer. „No podaci pokazuju suprotno. Ponedjeljak je samo mjesto na koje stiže račun. Pravi krivac skriva se dan ranije, negdje oko 19 sati, kad čovjek shvati da je slobodno vrijeme bilo iluzija koju je sam sebi prodao.”

Institut je posebno upozorio na fenomen koji nazivaju „nedjeljna večernja spoznaja” — trenutak u kojem se, kako navode, u prosječnom čovjeku istovremeno budi savjest, panika i sjećanje na sve neodgovorene poruke. Taj trenutak, tvrde, ne smije se izgovarati naglas jer bi „mogao uznemiriti populaciju koja još uvijek misli da uživa u vikendu”.

„Ponedjeljak ne dolazi. Ponedjeljak se skuplja. Cijeli tjedan ga plaćamo na rate, a nedjelja navečer je samo trenutak kad nam banka pošalje opomenu”, izjavio je jedan od suradnika instituta, gledajući kroz prozor s izrazom čovjeka koji je vidio previše.

Kako bi dokazali tezu, znanstvenici su izveli kontroverzni pokus u kojem su skupini dobrovoljaca oduzeli nedjelju navečer. Ispitanicima je rečeno da je subota trajala dvaput dulje, a nedjelja da je „otkazana zbog tehničkih razloga”. Rezultat je bio zapanjujući: ponedjeljak tih ljudi bio je za 43 posto podnošljiviji, a troje ih je čak izjavilo da su „zaboravili da postoji nešto poput tjedna”.

Ekonomski analitičari već upozoravaju na moguće posljedice otkrića. Ako se dokaže da je ponedjeljak samo posljedica, pojavljuje se neugodno pitanje odgovornosti. Tko je odgovoran za nedjelju navečer? Prema anonimnom izvoru iz Ministarstva vremena, koje navodno postoji od utorka, „nitko ne želi preuzeti krivnju jer bi to značilo priznati da vikend nije bio dovoljno dobar”.

Reakcije javnosti su podijeljene. Udruga ranoranilaca „Prvi Zraci” tvrdi da je istraživanje „napad na sve nas koji volimo početke”. S druge strane, Sindikat umornih, koji broji praktički cijelo stanovništvo, pozdravio je otkriće riječima da je „napokon netko pronašao pravog krivca, a to nije radni tjedan nego onaj tihi trenutak očaja oko osam navečer kad shvatiš da je i ovaj vikend samo prošao pored tebe”.

Na kraju istraživanja, tim je ponudio i praktične preporuke. Predlažu, među ostalim, sljedeće mjere za ublažavanje posljedice zvane ponedjeljak:

• Nedjelju navečer proglasiti tehničkom pauzom u kojoj se ne razmišlja
• Zabraniti planiranje bilo čega prije srijede
• Ponedjeljak preimenovati u „drugu nedjelju” kako bi se prevario mozak

Institut planira nastaviti istraživanje, no priznaju da će morati pričekati sljedeći tjedan. „Znanost je spora”, zaključila je dr. Predvečer, „ali barem znamo kad će stići. U ponedjeljak. Kao i uvijek. Jer je posljedica.”